Autori: Jadranka Mustajbegović, Ladislav Krapac, Josipa Kern, Silvije Vuletić
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Uz dopuštenje autora, prenosimo pregledni rad “Održivi sustav očuvanja zdravlja, kvalitete života i radne sposobnosti profesionalnih glazbenika u Hrvatskoj”, izvorno objavljen 2018. godine; jedan od rijetkih recentnih radova hrvatske medicinske znanosti koji se bavi temom zdravlja profesionalnih glazbenika. Članak daje izvrstan pregled problematike te nudi cjelovita i dugoročna rješenja iz multidisciplinarne perspektive.
Indeks
1. Sažetak
2. Veličina problema
3. Najveće zdravstvene poteškoće glazbenika
4. Rizici za zdravlje orkestralnih glazbenika
5. Moguća rješenja
6. Zaključno
7. Literatura
1. Sažetak
U Hrvatskoj ima otprilike sto tisuća orkestralnih glazbenika. Zdravlje glazbenika u odnosu na zahtjeve njihovog posla ozbiljno se razmatra u Hrvatskoj već više od pola stoljeća. Gotovo 75% svih glazbenika, studenata i profesionalaca svira uz tegobe koje su, većinom, posljedica sviranja. Gruba procjena ukazuje da postoji više od 80.000 glazbenika u Hrvatskoj koji nemaju odgovarajuću zdravstvenu skrb. Stoga su za rješavanje zdravstvenih poteškoća profesionalnih i budućih glazbenika, učenika i studenata kao i za prevenciju nastanka zdravstvenih tegoba nužni sustavni multidisciplinski pristupi. Uspostava zdravstvenog središta koje pokriva široki raspon područja poput medicine rada i sportske medicine, fizikalne medicine, reumatologije, ortopedije, neurologije, dermatologije, stomatologije i psihološke medicine može osigurati potrebno sustavno rješenje. Svrha zdravstvenog središta treba biti očuvanje zdravlja profesionalnih glazbenika sadašnjih i budućih kao i primjereno liječenje u slučajevima kada je do zdravstvenih teškoća već došlo.
2. Veličina problema
U Hrvatskoj djeluje oko sto tisuća glazbenika. Prema podatcima Ekonomskog instituta iz Zagreba iz 2015. godine u Hrvatskoj su izvođači glazbe uključeni u 108 profesionalnih strukovnih udruga. Najviše članova ima Hrvatsko društvo skladatelja, ukupno 8567. Slijede Hrvatska glazbena unija sa 6111 članova, Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika s 1628 i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika s 1270 članova (1). Samo ove udruge broje preko 17 tisuća glazbenika.
Hrvatski sabor kulture je najznačajnija skupina amaterskih umjetnika koji okuplja 964 udruge s više od 80 tisuća članova. Među njima je 405 folklornih ansambala, 155 izvornih folklornih skupina, 141 puhačkih orkestara, 10 mandolinskih orkestara, 137 tamburaških orkestara, 170 tamburaških sastava, 235 pjevačkih zborova, 145 malih vokalnih sastava i 79 izvornih malih vokalnih sastava (1).
Pitanje zdravlja glazbenika u odnosu na zahtjeve koji proizlaze iz bavljenja glazbom u nas se ozbiljno razmatra već više od pola stoljeća (2): zabilježene su značaje promjene šaka (3,4), ramena u svirača na žičanim instrumentima i morfološke promjene vratne kralješnice (5- 9). Znanstveno je potvrđeno da je rizik za nastanak ozljeda i bolesti koje su posljedica bavljenja glazbom više nego zamjetan. Podatak da gotovo tri četvrtine svih glazbenika, studenata i profesionalaca svira uz tegobe koje su upravo posljedica sviranja, uz grubu procjenu ukazuje na više od 80 tisuća glazbenika u Hrvatskoj kojima nerijetko nedostaje odgovarajuća skrb, a o mjerama prevencije da se i ne govori (6, 8).
3. Najveće zdravstvene poteškoće glazbenika
Nerijetko, ozljede proizašle zbog sviranja prati bol koja glazbenicima ne samo da otežava sviranje, već umanjuje kvalitetu života i, ovisno o vrsti i učestalosti ozljeđivanja, vodi u smanjenje ili trajni gubitak sposobnosti daljnjeg bavljenja glazbom.
Profesionalne bolesti prenaprezanja u glazbenika su najčešće bolesti mišićno koštanog sustava koje nastaju kao posljedica sviranja onih instrumenata koji zahtijevaju stalno ponavljanje istih pokreta. Istina, najčešće poteškoće jesu bolni sindromi prenaprezanja zglobova i mišića (sindrom lijenog prsta, De Quervainova bolest, sindrom bolnih ramena, leđa), no velike poteškoće predstavljaju i značajno umanjuju kvalitetu života poremećaji vezani uz pritisak na živce i oštećenja živaca (sindromi kompresije živaca – lakatni i karpalni tunel) koji čine značajnu skupinu bolnih sindroma u glazbenika (8, 9).
Skupina profesionalnih oštećenja orkestralnih glazbenika koja ne prati bol, ali onemogućava daljnje bavljenje glazbom i dovodi do preranog odlaska u mirovinu su neuromišićni poremećaji i grčenja muskulature zbog smanjenja kontrole pokretanja pojedinih skupina mišića (8-11).
Nemali je udio profesionalnih glazbenika koji su u 50-toj godini života postali pogrbljeni, s kroničnim bolestima zglobova i kao takvi više nisu jednako kvalitetni izvođači.
4. Rizici za zdravlje orkestralnih glazbenika
Najveći rizik za nastanak opisanih oštećenja su glasovir i gudačko-žičani instrumenti. Poznato je da su obje ruke, posebice mali zglobovi šake, najosjetljiviji u pijanista; lijevo rame najugroženije u violinista (s mogućom asimetrijom lica i vrata); desno rame u čelista, a za basiste je poznata bolna osjetljivost kralježnice. Škrgatić (4) i Krapac (5) sa svojim suradnicima prvi su u svijetu opisali karakteristične promjene ulnarne devijacije falangi u svirača žičanim instrumentima. Priznate su i alergijske promjene na koži šaka zbog korištenja kolofonija u premazivanju gudačkih instrumenata (8).
Ne samo sviranje, već i ugađanje instrumenata što je posebna tehnika, može izazvati specifične ozljede od kojih su najpoznatiji tzv. harfistički prsti.
No, i oko trećine ispitanih trubača također navode koštano-mišićne boli. U glazbenica su ovi rizici češći što se pripisuje tjelesnim predispozicijama žena: od anatomskih do hormonskih. U puhača su nerijetko prisutne promjene na caklini zuba, osobito u oboista (8).
Ne samo tjelesne nego i poteškoće prouzročene stresom i preopterećenjem, uglavnom tjeskobna stanja i problemi suočavanja s tremom uoči nastupa, zahtijevaju sustavni pristup (12,13). Razvidno je da zdravstveni problemi glazbenika pokrivaju široki raspon medicinskih područja: medicine rada i sportske medicine, ortopedije, neurologije, no isto tako postoje bolesti iz područja psihijatrije, dermatologije pa čak i stomatologije.
Ne samo način već i uvjeti u kojima se svira jako su važni. To su tzv. mikroklimatski uvjeti: sam prostor, raspored instrumenata, položaj sjedenja, temperatura, vlažnost i osvjetljenje prostorije/prostora.
Tjelesna spremnost glazbenika jedan je od ključnih čimbenika kojem se ne pridaje dovoljno važnosti niti se buduće profesionalne glazbenike učenike i studente upozorava da uz vježbanje s instrumentom trebaju vježbati cijelo tijelo u svrhu podizanja tjelesnih mogućnosti kako bi odgovorili zahtjevima koji se pri sviranju postavljaju na tijelo. Ove se mjere treba primjenjivati individualno, jer i pretreniranost i prejaki mišići kod instrumentalista mogu otežavati sviranje.
Ozbiljna prepreka donošenju odgovarajućih rješenja je sve češća disimulacija tegoba i/ili bolesti u profesionalnih glazbenika. Zbog kompeticije, nerijetko takvi glazbenici rade i bolesni, da ne bi izgubili atraktivno radno mjesto u prestižnim orkestrima (14).
Razvidno je da zdravstveni problemi glazbenika pokrivaju široki raspon medicinskih područja: medicine rada i sportske medicine, ortopedije, neurologije, no isto tako postoje bolesti iz područja psihijatrije, dermatologije pa čak i stomatologije. Ne samo način već i uvjeti u kojima se svira jako su važni.
To su tzv. mikroklimatski uvjeti: sam prostor, raspored instrumenata, položaj sjedenja, temperatura, vlažnost i osvjetljenje prostorije/prostora. Tjelesna spremnost glazbenika jedan je od ključnih čimbenika kojem se ne pridaje dovoljno važnosti niti se buduće profesionalne glazbenike učenike i studente upozorava da uz vježbanje s instrumentom trebaju vježbati cijelo tijelo u svrhu podizanja tjelesnih mogućnosti kako bi odgovorili zahtjevima koji se pri sviranju postavljaju na tijelo.
Ove se mjere treba primjenjivati individualno, jer i pretreniranost i prejaki mišići kod instrumentalista mogu otežavati sviranje. Ozbiljna prepreka donošenju odgovarajućih rješenja je sve češća disimulacija tegoba i/ili bolesti u profesionalnih glazbenika. Zbog kompeticije, nerijetko takvi glazbenici rade i bolesni, da ne bi izgubili atraktivno radno mjesto u prestižnim orkestrima.
5. Moguća rješenja
U mlađe je generacije glazbenika takve posljedice moguće i neophodno nastojati izbjeći. Zabrinjava spoznaja da tijekom školovanja budućih glazbenika tek rijetki dobiju upute o mogućim zdravstvenim poteškoćama što im donosi profesionalno bavljenje glazbom, a i oni ih dobiju tek zahvaljujući individualnoj motiviranosti i znanju pojedinog rijetkog glazbenog pedagoga (8,13). Ključni je korak uvesti edukativne sadržaje iz područja zaštite zdravlja i sviranja na siguran način u ustanove koje obrazuju glazbenike (glazbene škole, akademije). No, usporedno, neophodno je uvesti odgovarajuće sadržaje o očuvanju zdravlja i prepoznavanju bolesti te odgovarajućoj rehabilitaciji u visokoškolskim ustanovama koje obrazuju medicinske, stomatološke, edukacijsko–rehabilitacijske i kineziološke stručnjake te psihologe.
Za rješavanje zdravstvenih poteškoća u profesionalnih glazbenika, učenika i studenata glazbe, ali i za prevenciju njihova nastanka, nužni su sustavni multidisciplinski preduvjeti koje je moguće ostvariti jedino uspostavom zdravstvenih središta za prevenciju ozljeda i bolesti te profesionalnu rehabilitaciju glazbenika. Svrha zdravstvenih središta treba biti očuvanje sposobnosti profesionalnog bavljenja glazbom sadašnjih i budućih glazbenika te primjereno liječenje i rehabilitacija u slučajevima kada je do zdravstvenih teškoća već došlo, kao i prevencija disimulacije tegoba i/ili bolesti profesionalnih glazbenika.
Ove se ciljeve pokušalo ostvariti i prije točno 20 godina: godine 1997. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika i Hrvatska glazbena unija bile su jedni od inicijatora i suosnivača Zdravstvenog centra za glazbene umjetnike pri Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu. Uz veliku pomoć i entuzijazam docenta Franje Škreba Centar je otvoren te su u njemu pružani besplatni specijalistički pregledi članovima udruga. Nažalost, preranim odlaskom docenta Škreba djelatnost Centra se ugasila. Stoga je za osnivanje ovakvog zdravstvenog središta osim entuzijazma potreban pouzdani organizacijski okvir kojim će mu se omogućiti održivost (15).
Takva se središta osnivaju na temelju važećih zakonskih odredbi i aktivnom uključivanju glazbenika i njihovih poslodavaca (11-13). Naslanjajući se na postojeće zdravstvene sadržaje zaposleni multidisciplinarni timovi: liječnici različitih specijalnosti (specijalisti medicine rada i sporta, reumatolozi, fizijatri, ortopedi, stomatolozi…), fizioterapeuti, psiholozi i ostali po potrebi, trebaju posjedovati ciljana znanja i vještine iz tzv. „umjetničke medicine.“ Zdravstveno se središte može usmjeriti pružanju usluga ne samo glazbenicima nego i plesačima, kazališnim umjetnicima i ostalim umjetnicima (8,13,16-20).
Zdravstvena središta mogu imati i posebne jedinice kao npr. centar za poremećaje repetitivnih pokreta (13,21,22). Težište je na ranom dijagnosticiranju i rehabilitaciji živčano mišićnih i ortopedskih poremećaja s medicinski izrađenim i nadziranim planom koji dozvoljavaju glazbenicima da nastave s profesionalnim radom na aktivan način tijekom liječenja (13,17). Vodeći lokalni glazbenici trebaju se nalaziti u savjetodavnom tijelu i pomagati središtu, prepoznavati i usklađivati potrebe (11,19).
Služba za psihološku pomoć uključila bi liječenje izvođačkog straha i stvaralačke blokade uz grupnu terapiju za ozlijeđene glazbenike (20,21,23).
Suradnjom s odgovarajućim tijelima mogao bi se stvoriti program koji će omogućiti osobama s tjelesnim oštećenjima aktivno sudjelovanje u umjetnosti.
U svrhu primarne prevencije, potrebno je osnovati i zdravstveni obrazovni program za zajednicu glazbenika.
6. Zaključno
Temelji ostvarivanja ciljeva očuvanja i unaprjeđenja zdravlja orkestralnih glazbenika postoje u važećim zakonskim odredbama. Okvir Granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna u članku 13. navodi obvezu izrade popisa radnih mjesta i poslova s posebnim i otežanim uvjetima, što se odnosi i na orkestralne glazbenike. Jednom se godišnje na prijedlog poslodavca, ovlaštenika za poslove zaštite na radu ili sindikalnih povjerenika treba načiniti revizija i ažuriranje, odnosno dopuna podataka iz popisa onih koji posao obavljaju u posebnim uvjetima rada. Ovi se podatci dobivaju postupkom procjene rizika za oštećenje zdravlja koji mogu uvjetovati način i uvjeti sviranja pojedinog glazbenog instrumenta. Međutim, pritom glazbenici moraju aktivno sudjelovati u utvrđivanju stanja i traženju rješenja unutar samog orkestara te uključujući svoju upravu i sindikat kao i tehničke službe.
Na temelju dobivenih rezultata ovakve procjene, potrebno je, a i zakonska je obveza poslodavca, prije nego zaposli glazbenika koji će svirati u uvjetima pojačanog napora i izloženosti opasnostima i štetnim utjecajima, zaposlenika uputiti na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za podnošenje ovakvih uvjeta.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje zdravstvenu zaštitu profesionalnih glazbenika kao specifičnu zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća u prvom redu preventivne korake vezane uz stvaranje i održavanje sigurnih i zdravih uvjeta za bavljenje glazbom koja omogućuje optimalno fizičko i mentalno zdravlje i prilagođavanje očekivanih ishoda sposobnostima glazbenika.
Obveza je poslodavca očuvanje nesmetanog duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštita žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštita invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti, te zaštita starijih zaposlenika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Takvim je glazbenicima poslodavac dužan osigurati usluge službe medicine rada u mjeri nužnoj za provođenje zdravstvenog nadzora koji je primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost glazbenika.
7. Literatura
Potpuni popis literature dostupan je u izvornom članku na poveznici https://hrcak.srce.hr/195086.